Šolc i Bajden razgovaraće o naoružavanju Kijeva – DW – 09.02.2024.

Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je američki Kongres da “vrlo brzo” odobri odgođeni paket pomoći za borbu Ukrajine protiv ruske invazije.

Komentarišući glasanje američkog Senata za razmatranje daljnjeg vojnog paketa za Ukrajinu nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, Scholz je rekao da je to “znak povjerenja koje je sada neophodno da će odluka uskoro biti donesena”. On se nada da će “cijeli Kongres također donijeti ovu odluku”, rekao je Scholz.

Scholz je još jednom upozorio na ozbiljne posljedice ako SAD odustanu od podrške Ukrajini.

“Evropa može dati veliki doprinos, Njemačka definitivno daje veliki doprinos, ali bez doprinosa Sjedinjenih Američkih Država, situacija u Ukrajini bi bila veoma, veoma teška”, rekao je on na konferenciji za novinare u Washingtonu uoči sastanka s predsjednikom Joe Biden.

Šteta koju je nanijela ruska invazija Ukrajine uključivala je ekološke troškove kao što je zagađenje nagaznim minama, a Kijev bi zbog toga trebao tražiti reparacije od Moskve, navodi se u izvještaju radne grupe na visokom nivou.

Grupa, koju je prošle godine osnovala ukrajinska predsjednička administracija kako bi istražila pitanja u rasponu od nuklearne sigurnosti do zagađenja tla, predstavila je 50 preporuka usmjerenih na praćenje štete od skoro dvije godine stare invazije, pozivanje Rusije na odgovornost i planiranje zelenog oporavka.

Među članovima grupe od 12 ljudi su povjerenik Evropske unije za okoliš Virginijus Sinkevicius, bivša švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom, švedska aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg, bivša predsjednica Irske Mary Robinson i ukrajinski glavni tužilac Andrii Kostin.

Preporuke, namijenjene i Ukrajini i međunarodnoj zajednici, uključuju uspostavljanje tijela na visokom nivou koje će nadgledati prikupljanje i očuvanje dokaza o uticaju na životnu sredinu i imenovanje službenika koji će nadgledati klimatsku rekonstrukciju.

Grupa je preporučila Ukrajini da ubrza razvoj svoje strategije protivminskog djelovanja i izradi nacionalne smjernice za uklanjanje toksičnog otpada, kao što su azbestni ruševine i kontaminirani sediment iz proboja brane Kahovka.

Da bi platila takav posao, grupa je “ohrabrila da se razmotre svi načini za reparaciju”, uključujući korištenje ruske državne imovine koja je zamrznuta na računima u inostranstvu.

Ukrajina je saopštila da je u ruskom udaru na sjeveroistočnu regiju Sumi poginule tri osobe, a četiri su ranjene.

Troje mrtvih i četiri povrijeđeno: posljedice ruskih zračnih napada u regiji Sumy, rekao je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klymenko na Telegramu. On je rekao da su žrtve bile u “radionici jedne poljoprivredne firme” koja je pogođena.

Klimenko je rekao da su ruski avioni ispalili sedam navođenih bombi u okrugu Sumi. Nije imenovao selo, ali je objavio fotografiju spasilaca koji rade kroz ruševine nečega što je izgledalo kao mala uništena zgrada.

Ukrajinski region Sumy graniči se sa Rusijom i često je granatiran i bombardovan. Ruske snage ušle su u Sumi, ali su potisnute na početku svoje invazije 2022.

Dvostranačka delegacija članova američkog Kongresa došla je u Kijev kako bi se sastala s ukrajinskim predsjednikom dok su pokušavali dati uvjeravanja da će učiniti svoj dio kako bi kroz Predstavnički dom dobili ključni zakon o vojnoj pomoći koji je u zastoju.

U delegaciji su bila četiri člana Obavještajnog odbora Predstavničkog doma: republikanci Mike Turner i French Hill, zajedno sa demokratama Jasonom Crowom i Abigail Spanberger, te član Komiteta za finansijske usluge Predstavničkog doma, republikanac Zach Nunn.

“Sjedinjene Države marljivo rade u Predstavničkom domu i Senatu kako bi osigurale finansijska sredstva koja su neophodna 2024.”, rekao je Turner novinarima na konferenciji za novinare prije nego što je delegacija krenula na sastanak s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

“Mi stojimo uz Ukrajinu ne samo zato što razumijemo da je odbrana slobode i demokratije širom svijeta američka vrijednost, već smo uz Ukrajinu jer je to i u interesu Amerike”, rekao je Crow.

Zastupnici su se također sastali sa zvaničnicima obavještajnih agencija SBU i GUR, rekla je američka ambasadorica u Kijevu Bridget Brink.

Prijedlog zakona o pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu od 95,34 milijarde (88,4 milijarde eura) uvršten je u četvrtak u Senat SAD nakon što su republikanci blokirali prethodni kompromisni zakon.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva kaže da je eksplozija u fabrici raketa u blizini grada Iževska u centralnoj Rusiji mogla biti rezultat umora radnika dok se zemlja bori da proizvede više municije.

Eksplozija u fabrici Votkinsk u ruskoj regiji Udmertija službeno je okrivljena za problem sa “planiranim testovima” raketnih motora.

Prema sajtu Kremlja, fabrika proizvodi sekcije i platforme bojevih glava za raketne sisteme Topol-M, Jars i Bulava, kao i tela za rakete Iskander — tip koji se redovno koristi protiv Ukrajine.

Ministarstvo Ujedinjenog Kraljevstva saopćilo je da je malo vjerovatno da su ukrajinske bespilotne letjelice izazvale eksploziju, s obzirom na to da je lokacija 1.200 kilometara (oko 750 milja) udaljena od Ukrajine.

Napominje da je ova eksplozija peta eksplozija u vojno-industrijskoj fabrici u četiri mjeseca koja nije na pravi način objašnjena.

“Postoji realna mogućnost da je do eksplozije došlo zbog nesavjesnog rukovanja i skladištenja visoko hlapljivih, zapaljivih i eksplozivnih materijala”, navode iz ministarstva.

„Pored toga, visoki politički pritisak da se poveća vojno-industrijska proizvodnja kako bi se podržao rat u Ukrajini vjerovatno je doveo do danonoćne proizvodnje i zamora osoblja.“

“Povećani zahtjevi za proizvodnjom će vrlo vjerovatno rezultirati većim brojem industrijskih nesreća u budućnosti.”

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu kaže da su moskovske snage bile uspješne u većini područja borbi u Ukrajini, ali je rekao da su potrebne dublje i aktivnije izviđačke operacije.

Novinska agencija Interfaks navodi da je Šojgu razgovarao sa komandantima grupe armija “Zapad” na sastanku zajedno sa načelnikom generalštaba Valerijem Gerasimovim.

Šojgu je “usmjerio pažnju komandanata i komandanata da aktivnije sprovode izviđanje cijele dubine neprijateljske odbrane i djeluju proaktivno”, navodi se u saopćenju ruskog Ministarstva odbrane.

Njemački kancelar Olaf Scholz odlazi u Washington kako bi razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom o podršci Ukrajini u oružju.

Sjedinjene Države i Njemačka su prvi i drugi najveći pružatelji vojne podrške Ukrajini.

Obojica su poslali značajnu količinu oružja u zemlju, ali, kako sukob postaje sve više ukorijenjen, pojavila se zabrinutost oko opredijeljenosti Zapada da pruži pomoć.

Neposredno prije odlaska u Washington, Scholz je pozvao i EU i SAD da pojačaju napore da pomognu Ukrajini.

Njemačka kancelarka je rekla da zapadni saveznici Kijeva moraju “poslati vrlo jasan signal ruskom predsjedniku – da ne može računati na smanjenje naše podrške, ali da će ona trajati dovoljno dugo i da će biti dovoljno velika”.

Portparol Bijele kuće John Kirby rekao je u četvrtak da će Biden i Scholz “ponovo potvrditi svoju snažnu podršku Ukrajini i pronalaženje načina da nastave da pomažu Ukrajini”.

Zahtjev Bijele kuće za oko 60 milijardi dolara (oko 56 milijardi eura) vojne pomoći Kijevu do sada nije prošao u Senatu.

Scholz je izrazio nadu da bi sporazum EU o pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu mogao pomoći Bajdenu da progura paket u SAD.

U uvodniku objavljenom u Wall Street Journalu uoči putovanja, Scholz je upozorio da će ruska pobjeda u Ukrajini “dramatično promijeniti lice Evrope” i “zadati težak udarac liberalnom svjetskom poretku”.

Ujedinjeni Arapski Emirati kažu da su uspjeli posredovati u oslobađanju 100 ukrajinskih ratnih zarobljenika u zamjenu za 100 ruskih ratnih zarobljenika.

Rusko ministarstvo odbrane primijetilo je “ljudsko posredovanje” UAE, kao i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i ukrajinsko tijelo koje nadgleda takve razmjene.

Ministarstvo vanjskih poslova UAE saopćilo je da je to treći takav pokušaj posredovanja između Rusije i Ukrajine ove godine i dodalo da poziva na diplomatiju, dijalog i deeskalaciju.

Vojske Rusije i Ukrajine kažu da su ispalile oko 35 dronova jedna na drugu tokom noći u petak, dok je Kijev ciljao rusku energetsku infrastrukturu.

Ruska vojska oborila je 19 ukrajinskih dronova iznad četiri različite regije i Crnog mora, dok je Ukrajina rekla da je oborila 10 od 16 dronova koje je Rusija ispalila.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena “vazdušna odbrana presrela i uništila dronove u regionima Kurska [2]Brjansk [5]Oryol [4]Krasnodar [2] i preko Crnog mora [6].”

Bespilotne letjelice u Orjolu bile su usmjerene na kompleks goriva i energije, ali ih je oborila protivvazdušna odbrana, rekao je regionalni guverner Andrej Kličkov.

Spasilačke službe u Krasnodaru kažu da je tokom noći izbio požar u rafineriji nafte u Ilskom, iako nisu precizirali da li je napad dronom izazvao požar.

Ukrajinske zračne snage kažu da je presretnuto 10 od 16 dronova iranske proizvodnje Shahed ispaljenih iz ruskih baza na aneksiranom poluostrvu Krim i zapadnoj regiji Kursk.

Bespilotne letjelice su uništene u regijama Mikolaiv, Herson i Harkov, saopštilo je ministarstvo.

Ukrajina je bila pod upornim zračnim bombardiranjem ruskih snaga skoro dvije godine, a stambene zgrade su redovno gađane. Vjeruje se da je u napadima poginulo na hiljade. Napadi Ukrajine na Rusiju pojačani su posljednjih mjeseci.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je “nemoguće” poraziti Rusiju i tvrdio da je okončanje rata u rukama Ukrajine u širokom intervjuu s bivšim desničarskim voditeljem Fox Newsa Takerom Carlsonom.

Putin je takođe rekao da Rusija nema nameru da napadne Poljsku ili Letoniju i ukazao da bi se mogao postići dogovor za zatvorenike Wall Street Journal Evan Gershkovich će biti pušten iz zatvora.

rc/kb (AFP, AP, dpa, Reuters)